Red manje braće kapucina nastao je 1525. godine, a danas su kapucini prisutni u 106 zemalja te broje oko 11.000 članova.
Mi smo franjevci kapucini, “pučki fratri” koji svoj apostolat vrše kroz ispovijedanje, propovijedanje, katehizaciju, pučke misije, rad u bolnicama i zatvorima.
Franjevci kapucini u Hrvatskoj imaju svoje samostane u Zagrebu (sv. Mihael, sv. Leopold), Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Karlobagu, Splitu, Dubrovniku i Topuskom.
Od hrvatskih kapucina znameniti su: Mihael Anđeo Božidarević, general Reda (1712-1719); Marin iz Senja, misionar Like i Krbave; Štefan Zagrebec, pučki pisac i propovjednik; Angelik Bedenik, misionar i biskup u Indiji; Robert Menini, misionar i biskup u Bugarskoj; Bernardin Škrivanić, širitelj katoličkog tiska i marijanske (Lurdske) pobožnosti; Anzelmo Canjuga, glazbenik; Tomislav J. Šagi Bunić, Hadrijan Borak, Zdenko Tenšek, profesori, teolozi, filozofi. Ipak, naš najsvjetliji lik, jest sv. Leopold Bogdan Mandić.
Povijest kapucina
Red manje braće kapucina (lat. Ordo Fratrum Minorum Capuccinorum, skraćeno: OFMCap), nastao je reformom franjevačkog Reda 1525. godine, kao treći samostalni ogranak Prvog franjevačkog reda, čiji je osnivač sv. Franjo Asiški (1181/2.-1227.).
Začetnici (osnivači) Kapucinskog reda željeli su iznova obnoviti ideale kojim se zanosio sam sv. Franjo (to bi uglavnom bio: život materijalnog siromaštva, putujući način propovijedanja, jednostavan način odijevanja). Kao novi franjevački Red kapucini službeno dobivaju svoje pravno priznanje 1528.
Zahvaljujući ponajviše svojoj jednostavnosti, načinu života i pokretljivosti, kapucini su se brzo širili ne samo po Europi, nego i po čitavom svijetu, tako da ih je na kraju prvog stoljeća od osnutka (1625.) već bilo 16.967., a pred Francusku revoluciju (1789.) 35.000!
Od samih početaka resilo ih je pučko propovijedanje (zato od 1743. Vrše službu “papinskih propovjednika”); širenje raznih pobožnosti (najpoznatija 40-satno klanjanje pred Presvetim); misionarsko djelovanje “Ad gentes”; uvođenje u kontemplativnu (mislenu) molitvu.
Danas su kapucini prisutni u 106 zemalja te broje oko 11.000 članova. Kao “pučki fratri” i misionari franjevci kapucini su se istakli oko katoličke obnove poslije Tridentskog sabora (1545.-63.).
Zbog blizine puku – upravo na herojski način – istakli su se osobito u njegovanju bolesnika za vrijeme kuge, kolere, poplava, ratova… Za svu tu požrtvovnost i nesebičnu ljubav trajni spomenik im je podigao pisac A. Manzoni sa svojim romanom: Zaručnici.
Kapucini su vodili i brojne diplomatske misije po nalogu Pape, a pratili su i kršćansku vojsku na bojnim poljima. Zapaženu ulogu ostavili su i na području znanosti, kako onih svetih tako i prirodnih i svjetovnih najrazličitije vrste.
Više o prisutnosti, životu i djelovanju Reda danas vidi na: www.ofmcap.org
Kapucini u Hrvatskoj
U Hrvatsku su kapucini najprije došli u Rijeku gdje 1610. grade svoj samostan. U Zagreb (Gornji Grad, Grič) dolaze 1618. te djeluju sve do 1788. kada je samostan raspušten odredbom cara Josipa II. U Varaždin dolaze te grade svoj samostan 1699., u Osijek 1703., u Split 1691., u Karlobag 1710., u Beograd 1718.
Danas franjevci kapucini u Hrvatskoj imaju svoje samostane u Zagrebu (sv. Mihael, sv. Leopold), Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Karlobagu, Splitu, Dubrovniku i Topuskom.
Od hrvatskih kapucina znameniti su: Mihael Anđeo Božidarević, general Reda (1712-1719); Marin iz Senja, misionar Like i Krbave; Štefan Zagrebec, pučki pisac i propovjednik; Angelik Bedenik, misionar i biskup u Indiji; Robert Menini, misionar i biskup u Bugarskoj; Bernardin Škrivanić, širitelj katoličkog tiska i marijanske (Lurdske) pobožnosti; Anzelmo Canjuga, glazbenik; Tomislav J. Šagi Bunić, Hadrijan Borak, Zdenko Tenšek, profesori, teolozi, filozofi. Ipak, naš najsvjetliji lik, jest sv. Leopold Bogdan Mandić.
Tijekom povijesti braća kapucini u Hrvatskoj uglavnom vrše tradicionalni franjevačko-kapucinski apostolat: ispovijedanje, propovijedanje, katehizacija, pučke misije, rad u bolnicama i zatvorima.
Naša djelatnost danas je uglavnom vezana uz župni pastoral. No, isto tako nastoje se razvijati i tipično franjevačko-kapucinske djelatnosti: pučke misije i pobožnosti, vođenje duhovnih vježbi i obnova, ispovijedanje, propovijedanje, rad s mladima (Frama) i ministrantima, s članovima OFS-a, duhovna skrb za bolesnike, stare i nemoćne.
Novonastala društveno-politička situacija otvorila je i mogućnosti bavljenja nekim novijim i drugačijim pastoralnim aktivnostima i potrebama Crkve. Tako su neka braća angažirani oko predavanja vjeronauka u školama. Uz to, neki se bave i tipično znanstvenim radom poučavajući na fakultetu i baveći se znanstvenim radom. Kapucini su danas češće prisutni i u sredstvima javnog priopćivanja (tisak, radio, TV), a i sami izdaju nekoliko glasila, od kojih je najpoznatiji “Ljudima prijatelj” posvećen upoznavanju i štovanju sv. Leopolda B. Mandića u našoj domovini.
Više o prisutnosti, životu i djelovanju kapucina u Hrvatskoj vidi na: www.kapucini.hr