Sv. Franjo Asiški

Povijest kapucina

Red manje braće kapucina (lat. Ordo Fratrum Minorum Capuccinorum, skraćeno: OFMCap), nastao je reformom franjevačkog Reda 1525. godine, kao treći samostalni ogranak Prvog franjevačkog reda, čiji je osnivač sv. Franjo Asiški (1181/2.-1227.). Začetnici (osnivači) Kapucinskog reda željeli su iznova obnoviti ideale kojim se zanosio sam sv. Franjo (to bi uglavnom bio: život materijalnog siromaštva, putujući način propovijedanja, jednostavan način odijevanja). Kao novi franjevački Red kapucini službeno dobivaju svoje pravno priznanje 1528.

Zahvaljujući ponajviše svojoj jednostavnosti, načinu života i pokretljivosti, kapucini su se brzo širili ne samo po Europi, nego i po čitavom svijetu, tako da ih je na kraju prvog stoljeća od osnutka (1625.) već bilo 16.967., a pred Francusku revoluciju (1789.) 35.000!

Danas su kapucini prisutni u 106 zemalja te broje oko 11.000 članova. Kao “pučki fratri” i misionari franjevci kapucini su se istakli oko katoličke obnove poslije Tridentskog sabora (1545.-63.). Od samih početaka resilo ih je pučko propovijedanje (zato od 1743. Vrše službu “papinskih propovjednika”); širenje raznih pobožnosti (najpoznatija 40-satno klanjanje pred Presvetim); misionarsko djelovanje “Ad gentes”; uvođenje u kontemplativnu (mislenu) molitvu.

Zbog blizine puku – upravo na herojski način – istakli su se osobito u njegovanju bolesnika za vrijeme kuge, kolere, poplava, ratova… Za svu tu požrtvovnost i nesebičnu ljubav trajni spomenik im je podigao pisac A. Manzoni sa svojim romanom: Zaručnici.

Kapucini su vodili i brojne diplomatske misije po nalogu Pape, a pratili su i kršćansku vojsku na bojnim poljima. Zapaženu ulogu ostavili su i na području znanosti, kako onih svetih tako i prirodnih i svjetovnih najrazličitije vrste.

(Više o prisutnosti, životu i djelovanju Reda danas vidi na: www.ofmcap.org).